Crkva Blažene Djevice Marije Kraljice Svete krunice u Remetincu

Počeci sakralnog objekta u Remetincu nisu u potpunosti razjašnjeni pa se osnutak samostana vezuje uz pavline, templare (ivanovce), franjevce…, ali izgledno je kako je današnju župnu, inače bivšu samostansku, crkvu 1467. godine počeo graditi Zagorski grof Ivan Vitovec Grebenski. Objekt su, najvjerojatnije, dovršili Ivaniš Korvin ili njegova supruga Beatrice.
Remetinečki samostan bio je klasična crkva-tvrđava, kakvih je po Hrvatskom zagorju bilo mnogo, a nakon gotovo stoljetnog izbivanja reda male braće iz samostana, poradi osmanlijske opasnosti, sakralni objekt su između 1646. i 1657. godine obnovili grof Juraj Erdödy i njegova supruga Elizabeta rođ. Batthyany. Ukidanjem franjevačkog reda, za reformi Josipa II., 1789. godine je utemeljena Župa Remetinec, a bivša samostanska crkva postala je župnom crkvom Blažene Djevice Marije Kraljice sv. Krunice.

crkva-remetinec

Remetinec (1)Današnja župna crkva građena je krajem XV. i početkom XVI. stoljeća u nekoliko kasnogotičkih razdoblja, a današnji izgled plod je drugog kasnogotičkog graditeljskog razdoblja. Samostan izgrađen u gotičkom izričaju nažalost nije očuvan, ali nasreću jedan trakt istog samostana pretvoren je u današnji Župni dvor. Crkvi je Baltazar II. Patačić, zaštitnik franjevačkog samostana male braće i samostanske crkve Blažene Djevice Marije, dogradio kapelu (današnja kapelica sv. Antuna Padovanskog) koju je 27. srpnja 1704. godine svečano posvetio zagrebački biskup Martin Brajković. Kapelica je izvedena u baroknom izričaju te je bogato ukrašena štuko ukrasima, reljefima i medaljonima s prizorima iz života sv. Antuna Padovanskoga. Baltazar II. umro je 9. prosinca 1719. godine, a sahranjen je upravo u novopodignutoj kapelici gdje je dao urediti i posljednje počivalište svoje obitelji. Iako zamišljeno kao posljednje obiteljsko počivalište kompleks je, uz Baltazarove zemne ostatke, primio još zemne ostatke njegove supruge Terezije te njihove unuke, Aleksandrove kćeri, Beatrix, koja je preminula 19. travnja 1757. godine, te još nekih članova obitelji.

Remetinec (4)

Crkva je više puta popravljana i obnavljana, a za sanacije 1910. godine izbačen je vrijedni stari oltar i zamijenjen današnjim neogotičkim oltarom. Stari oltar crkvi su 1669. godine darovali Nikola Makar i njegova supruga Ana Marija Jurčin, a u njega je bio umetnut krilni gotički oltar s kipom Bogorodice s Isusom i likovima četrdeset drugih svetaca, koji je najvjerojatnije nastao oko 1470. godine. Danas je pohranjen u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, a bio je izložen i na velikoj vatikanskoj izložbi “Hrvati-kršćanstvo-umjetnost”. Od vrijedna sakralnog inventara vrijedi spomenuti da se danas u crkvi nalazi ukrašena barokna propovjedaonica iz 1708. godine, dar obitelji Patačić.
Posljednja u nizu, ovaj put sustavna sanacija i restauracija župne crkve Blažene Djevice Marije Kraljice sv. Krunice započela je 1991./1992. godine te traje i danas. Radovi se polako privode kraju za koji je ostavljena sanacija kapelice sv. Antuna Padovanskog.

Remetinec (3)

(Lit. Anđelko Košćak, Remetinec i Oštrice pod okriljem čudotvorne Majke Božje Čiselske, Zagreb-Remetinec 1998.)