Utemeljenje Novog Marofa

NASTANAK MJESTA NOVI MAROF

Kada se govori o nastanku i geografskom položaju Novog Marofa, najčešći su zaključci istraživača kako je to mjesto osnovano sredinom 17. stoljeća, u vrijeme kada je Nikola III. Patačić svojim vojničkim zaslugama obitelji Patačić pribavio nove posjede. U blizini današnjeg grada Novog Marofa, u nekadašnjem Lepinju koji danas kao toponim ne postoji, već je dio današnjeg Podevčeva, obitelj je oko 1666. godine dobila kuriju Novi Maroff. S druge strane postoji stajalište kako je za nastanak Novog Marofa zaslužna druga plemićka obitelj, obitelj Erdödy. Prema tom se tumačenju pretpostavlja da su današnji Novi Marof stvorili posljednji vlasnici Grebengrada koji su sredinom 18. stoljeća izgradili svoj novi „dom“ oko kojeg se počelo razvijati naselje.

Najnovija istraživanja pružaju malo drugačiji uvid u čitavu priču oko prvog spomena i nastanka mjesta Novog Marofa. Za shvaćanje navedenog moraju se spoznati dvije činjenice. Prva je da se dosad najstariji otkriveni spomen naziva Novi Maroff u povijesnim dokumentima ne odnosi na današnju lokaciju Novog Marofa, već na plemićku kuriju u ranije spomenutom mjestu Lepenju. Druga je iznimno važna činjenica da se zbog malog broja otkrivenih izvora koji govore o nastanku Novog Marofa nikako ne bi smjelo zaključiti da je samo jedna plemićka obitelj zaslužna za razvoj dotad pustog poljoprivrednog područja koji se još od vremena antike nalazilo u blizini cestovnih putova i koje je zbog svoje geografske pozicije bilo strateški pomno odabrano. Ono što je svakako pridonijelo razvijanju mjesta na prostoru današnjeg Novog Marofa prisutnost je dviju iznimno važnih i uglednih plemićkih obitelji u podnožju Grebena. Te su plemićke obitelji ženidbenim vezama bile povezane s drugim velikašima koji su pridonijeli razvoju područja u dolini rijeke Bednje.

U Državnom arhivu u Varaždinu pronađen je dokument kojem se navodi dosad najstariji spomen naziva Novi Maroff seu Lepenye. Isprava je datirana u 1664. godinu, dvije godine ranije od spomena dobra Novi Maroff u rukopisu zbornika Status familiae Patachich koji se dosad smatrao najstarijim otkrivenim spomenom Novog Marofa.[1]

Zahvaljujući dosadašnjim istraživanjima i dokumentima iz Hrvatskog državnog arhiva te Državnog arhiva u Varaždinu, moguće je na određeni način rekonstruirati postanak dosadašnjeg grada Novog Marofa. On se svakako nadovezuje na ranije spomenute dokumente s obzirom na to da je prema kuriji u Lepenju današnje mjesto i dobilo naziv. Moguće je da se nerazvijeno i nenaseljeno područje uz neposrednu blizinu Bednje počelo postupno razvijati nakon što je 1689. godine Marta Oršić-Patačić pokrenula izgradnju nove zgrade pri Novom Marofu.[2] Budući da se izgradnja te zgrade poklapa s godinom vjenčanja Baltazara Patačića i Terezije Gereczi, [3] postoji mogućnost da je spomenuta kurija trebala biti namijenjena novom bračnom paru i da je ona u prvom trenutku nazvana Nova Curia. Godine 1697. u dvorcu Nova Curia kraj Remetinca rodio se Aleksandar Patačić.[4] Da se Nova Curia nalazila negdje na području današnjeg grada Novog Marofa zaključuje se proučavanjem zbornika Status familiae Patachich gdje se navodi kako 1706. godine dobru Nova Curia Baltazar Patačić pridružuje dobra Granu i Možđenec.[5] Ta su naselja i danas prva do mjesta Novog Marofa. Nije poznato u kojem je trenutku odlučeno da će posjed Nova Curia preuzeti naziv već postojeće kurije u Lepenju. U kasnom srednjem pa i ranom novom vijeku takav je pristup bio uobičajen. Kurija Novi Maroff u Lepenju ostala je samo zidana zgrada, a posjet Nova Curia ,odnosno mlađa zgrada i posjed prozvan Novi Marof, lokacija oko koje će se stvarati teren za buduće – današnje naselje. Tijekom prve polovice 18. stoljeća obitelj Patačić postupno gubi interes za svoja dobra oko Novog Marofa te ih obitelj Erdödy otkupom vraća 1747. godine.[6]

Da je naselje Novi Marof postojalo na današnjoj lokaciji i prije 1776. godine, koja se među narodom zadržala kao godina osnutka Novog Marofa, svjedoči i Baltazar Adam Krčelić u svojoj knjizi Annuae. On navodi mjesto Novi Marof kao lokaciju kroz koji se prolazi, u kojoj se boravi i na koju gleda mjesto Možđenec, i to prije 1776. godine.[7]

Sve izneseno upućuje na to kako je teško govoriti o jednoj godini u kojoj je osnovano mjesto Novi Marof. S obzirom na dosad otkrivene izvore mogu se samo navesti njegovi najraniji spomeni, objasniti u kojem su obliku pronađeni u dokumentima te se tako može pokušati interpretirati prošlost ovog kraja.

[1] Državni arhiv u Varaždinu, Obiteljski fond Erdödy, red.br.: 530,kut. 51,sig. 22a.

[2] Božena FILIPAN, „Odnos topličkog i grebenskog vlastelinstva i plemićkih obitelji te njihove donacije marijanskim svetištima“, Podno Grebengrada-Sub castro Greben, gl.ur. Anđelko KOŠĆAK, Ogranak Matice hrvatske Novi Marof, Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije „Tkalčić“, Zagreb, Novi Marof, 2011.,156-157.

[3] Pavao MAČEK, Rod Patačića od Zajezde-rodoslovna rasprava, Društvo za povjesnicu zagrebačke nadbiskupije

„Tklačić“, Zagreb, 2004.,129.

[4] Mario KEVO, „Prvi spomen Novog Marofa“, Croatica Christiana periodica: časopis instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, god.26 ,br.49, 2002., 132.

[5] Aleksandar Antun PATAČIĆ, Status familiae Patachich sive illius Honorifica, aeyue ac Utilis, ex Archivis, et Documentis Authenticis  desumpta, 1740., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Digitalizirana baština, 44.

[6] Pavao MAČEK, „Rodoslovlje grebenske grane i novomarofskog ogranka roda Erdedskoga (Erdödy)“, Podno Grebengrada –Sub castro Greben, gl.ur.Anđelko KOŠĆAK, Ogranak Matice hrvatske Novi Marof, Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije „ Tkalčić“, Zagreb, Novi Marof, 2011.,52-53.

[7] Baltazar Adam KRČELIĆ, Annuae ili Historija 1748.-1767., Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1952.,26, 155,245.